Kako upravljati u vrijeme krize?

Do odgovora na pitanje kako upravljati u vrijeme krize će tokom dvodnevne istoimene konferencije u Tuzli pokušati doći predstavnici ekonomske struke, državnih agencija, vlasti i menadžeri kompanija iz okruženja. Ekonomski fakultet Univerziteta u Tuzli organizacijom prve internacionalne konferencije želi unaprijediti komunikaciju svih pojedinaca i grupa koje utiču na ekonomsko poslovanje. Pola miliona nezaposlenih u našoj zemlji i činjenica da ovaj broj mjesečno raste po stopi od 0.5 posto kažu da je vrijeme za akciju. Ovim je riječima doc. dr. Zijad Džafić u ime organizatora I medjunarodne konferencije ukazao na važnost medjusobnog dijaloga stručnjaka ekonomske i državne politike.
Mi nažalost nemamo Džona Mejnarda Kejnsa koji je riješio problem velike ekonomske krize ali ćemo dva dana raspravljati u okviru 6 tematskih područja razgovarati o ovim problemima, rekao je doc. dr Dažfić.
Ono što zabrinjava, prema riječima učesnika današnjeg skupa, je da se nova mjesta otvaraju u javnom sektrou a ne privrednom. Kako riješiti ovaj problem zainteresovani su i predstavnici Vlade TK.
Premijeru Tuzlanskog kantona interesantno je kako zajedno u okruženju analizirati krizu i vidjeti šta ko može učiniti kako bi dali najbolji odgovor.
Vjerovatno se kriza kod nas drugačije manifestuje nego u razvijenim zemljama zapadne Evrope kaže prof. dr. Zorica Vasiljević sa Odsjek agrarne ekonomije Poljoprivrednog fakulteta Beograd. Mi smo imali sreću, kaže Vasiljević, da smo mogli drugačije da dočekamo krizu nego oni koji su je dočekali na prvom udaru. Sada je bitna saradnja privrede i nauke i iskoristiti iskustva zemalja u okruženju, razvijenih tržišnih ekonomija tako da u toj sprezi ukoliko se pripremimo možemo da minimiziramo rizik, mišljenje je prof. Vasiljević.
U zemljama našeg okruženja poljoprivreda učestvuje u stvaranju bruto društvenog proizvoda i do 14 % za razliku od razvijenih zemalja zapada gdje je taj iznos samo 2-4 %. Iskustva iz kontinuiranog četveregodišnjeg spoljnotrgovinskog suficita poljoprivrede susjedne Srbije, prema riječima profesorice Vasiljević, mogla prepisati i naša zemlja jer u BiH postoji 500 000 individualnih gazdinstava što je veliki segment privrede.

(RTVTK)