U BiH otkriveno 1.112 firmi koje ne postoje! Radi se, naime, o praonicama novca.

Pomalo zaboravljena afera o fiktivnim tvrtkama oko čega je godinama trajala afera u BiH, koja je rezultirala i sudskim procesima, otkrila je tek vrh ledenoga brijega, a institucije Suda BiH i Tužiteljstva ovaj su slučaj očito svele samo pod samoreklamu velike pobjede pravosuđa protiv organiziranog kriminala.

Opsežni dokument
Večernji list je u posjedu opsežnog dokumenta koji, međutim, otkiva kako je prva afera "Uzdah" i perači novca preko fiktivnih tvrtki uistinu dotaknula tek dio problema, dok najveći dio nikada nije ozbiljno niti uzet u razmatranje.
Perači novca, uglavnom iz Hercegovine, procesuirani su pred Sudom BiH i nižim sudovima što nije slučaj za drugi dio države. Uz to, znakovito je upravo to da su od pravosuđa BiH ostale nedirnute tvrtke u Sarajevu od kojih su pojedine i velike financijeri političkih stranaka SDA i SBiH. Postojale su tri vrste ipak "uredno" registriranih poduzeća koji su obavljali takav posao.
Riječ je bilo o fiktivnim, odnosno u pravome smislu izmišljenim tvrtkama. Druge su paralelne za koje su stvari perači krivotvorili dokumente od već postojećih tvrtki, dok su nedostupne tvrtke bile one koje su bile registrirane na nepostojećoj adresi, no imale su uredan žiro-račun preko kojega su mogle poslovati. Istražitelji su u Federaciji BiH ukupno otkrili postojanje 213 fiktivnih tvrtki, čak 629 bilo ih je dostupnih, dok je 270 imalo paralelne dokumente.

Sarajevo prednjači
Od toga je u Sarajevu bilo najviše, čak 191 nedostupna tvrtka, slijedi Zapadnohercegovačka županija sa 151 takvom tvrtkom, a na trećem mjestu je Srednjobosanska županije s 94 takve "registrirane" tvrtke.
Među tvrtkama kojima je praktično ukraden identitet bili su i giganti poput ŽGP-a, Petrola, dok su pak među pravnim subjektima za koje je utvrđeno da su poslovali s fiktivnim tvrtkama bili i pojedini među najvećim trgovačkim lancima u BiH, ali i Strojarski fakultet iz Sarajeva.
Naš sugovornik otkrio nam je da je bio uspostavljen vrlo jednostavan, ali složen za istraživanje sustav potkradanja države neplaćanjem poreza koji se uglavnom odvijao preko banjalučke Nove banke.
Tako se uglavnom roba prebaciva preko nepostojećih tvrtki kako bi joj se zametnuo trag i izbjeglo plaćanje poreza. Poslovi su se fiktivno obavljali preko više tvrtki kako bi porezni istražitelji teško mogli ući u trag malverzacija.

(RTVTK)